Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici, na čijem je čelu Ljiljana Klikovac, formiralo je predmet povodom navoda iz podneska nevladine organizacije „Voz neprebola Bioče 2006” zbog sumnje da su određena lica svojim činjenjem ili nečinjenjem prouzrokovala najveći željezničku nesreću na Balkanu. Kako je za „Dan” saopšteno iz Vrhovnog državnog tužilaštva, predmet se nalazi u fazi izviđaja.
Kako navode, tužilac je izvršio detaljnu analizu i poređenje činjenica i dokaza koji se nalaze u pravosnažno završenom predmetu sa predloženim dokazima iz podneska NVO Voz neprebola, i našao da predloženi dokazi nijesu takvog kvaliteta da opravdavaju iniciranje zahtjeva za ponavljanje krivičnog postupka na štetu okrivljenih.
– Povodom navoda iz podneska NVO Voz neprebola u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici formiran je poseban predmet, a u cilju utvrđivanja da li su se u radnjama nekog lica eventualno stekli bitni elementi bića nekog krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti. Postupak izviđaja u ovom predmetu je u toku – kažu u tužilaštvu.
Predsjednik NVO Voz neprebola Goran Vojinović dostavio je tužilaštvu podnesak svih oštećenih u ovom udruženju zbog nezadovoljstva krivičnim postupkom koji je vođen i činjenicom da je za katastrofalnu željezničku nesreću u kojoj je stradalo 47 putnika, a 246 teže i lakše povrijeđeno, od kojih 85 djece, krivično odgovoran samo mašinovođa Slobodan Drobnjak.
– Ovaj naš akt tužilaštvo može smatrati i kao predlog za ponavljanje krivičnog postupka ili kao krivičnu prijavu protiv lica za koja postoji osnovana sumnja da su svojim činjenjem ili nečinjenjem prouzrokovali nastanak najveće željezničke nesreće na Balkanu. Mi koji smo izgubili djecu i druge članove uže porodice, pretrpjeli teške i lake tjelesne povrede i zbog učešća u nesreći doživjeli trajne psihičke probleme, ne možemo shvatiti da je za željezničku nesreću koja se dogodila 23. januara 2006. godine isključivi krivac mašinovođa Slobodan Drobnjak. Iz dokaza koji su postojali tokom vođenja krivičnog postupka i dokaza za koje smo saznali nakon pravosnažnosti presude Osnovnog suda u Podgorici od 5. decembra 2007. godine, proizilazi da je propust napravljen od strane većeg broja lica koja su svojim činjenjem i nečinjenjem direktno prouzrokovala nezgodu ili doprinijela njenom nastanku – smatraju u ovom udruženju.
Smatraju da je nezakonito sproveden krivični postupak koji je vođen pred Osnovnim sudom u Podgorici, i da donijete presude nijesu zasnovane na ustavno prihvatljivom tumačenju materijalnog prava. Zbog željezničke nesreće Drobnjak je osuđen za teško djelo protiv bezbjednosti javnog saobraćaja. Sudovi su oslobodili Rešada Nuhodžića, Momčila Rakočevića, Vojislava Andrijaševića, Dragana Baćovića, Jovana Vukovića, Veselina Todorovića, Milisava Dragojevića, Danila Darmanovića, Velimira Vučkovića, Petka Rakonjca i Milojicu Drobnjaka optužbe da su izvršili krivično djelo nesavjesno vršenje nadzora nad javnim saobraćajem.
Lica koja su preživjela nesreću i članovi porodica stradalih smatraju da su sudovi pogrešno tumačili i primijenili Zakon o bezbjednosti u željezničkom saobraćaju, pravilnik 231, uputstvo o kočenju vozova 233, uputstvo 248 o upravljanju vučnim vozovima u jednoposjedu, odredbe saobraćajnog pravilnika 2 i dr.
– Donošenje uputstva o primjeni uputstva 233 u direktnoj je uzročno-posledičnoj vezi sa nastalim događajem, i sa tim da ovlašćena lica na radu u Željeznici Crne Gore nijesu imala ovlašćenje ni u jednom pravnom propisu da promjenom broja ispravnih BCR-ova, mijenjaju tehničke karakteristike voza, odnosno vozila na osnovu kojih je voz, odnosno vozilo dobilo upotrebnu dozvolu za saobraćaj. Prihvatanjem činjenice da voz može saobraćati sa smanjenim brojem ispravnih BCR-ova, može se izazvati situacija da tokom putovanja voza dođe do kvarova i smetnji na drugim blok cilindrima čime se dodatno narušava i smanjuje koeficijent sigurnosti koji je već smanjen da voz može saobraćati sa određenim brojem neispravnih BCR-ova i doći u situaciju da postane nekočen, što predstavlja direktno ugrožavanje bezbjednosti saobraćaja, kako se desilo u konkretnom slučaju. Tako je u dnevniku Željezničke stanice u Bijelom Polju TK-30 kritičnog dana evidentirana je potpuna kontrola kočnica u vremenu od 12.20 do 12.30 časova, a u knjizi evidencije TK-32 evidentirane su neispravnosti četiri kočiona bloka i to na prikolici 416-047 u broju 4 i 5 i na prikolici 416-048 u broju 7 i 8 – navodi se u podnesku podnijetom tužilaštvu.
Smatraju da voz koji je završio u provaliji sa putnicima u njemu ni u kom slučaju nije ispunjavao uslove da saobraća na relaciji Bijelo Polje–Podgorica, jer je ta pruga svrstana u najteže željezničke pruge, zbog strmih padova i konfiguracije terena.
– To je odgovornim licima iz Željeznice Crne Gore bilo dobro poznato, pa su i pored toga dozvolili upotrebu motornog voza čime su direktno ugrozili živote većeg broja putnika i na taj način je povrijeđeno njihovo pravo na život. Odgovornim licima je bilo poznato da ova vrsta vozova nije namijenjena saobraćaju na prugama sa nagibom preko 25 promila, kakva je pruga Bijelo Polje–Podgorica – navodi se u podnesku.
Nakon nesreće na Bioču ostavke su podnijeli ministar saobraćaja i pomorstva Andrija Lompar, predsjednik odbora direktora Željeznice Crne Gore Ranko Medenica i Rešad Nuhodžić, izvršni direktor preduzeća. Nuhodžić se ubrzo nakon toga vratio u Željeznicu, u kojoj je do prošle godine obavljao najviše funkcije.A.T.
Nestali audio-zapisi
Tužilaštvu je ukazano da oštećeni imaju informaciju da je izgubljena audio-kaseta snimljenih razgovora u željezničkoj stanici u Podgorici za period od 18. do 24. januara 2006. godine iz koje se, kako smatraju, može utvrditi razgovor između mašinovođe Slobodana Drobnjaka i glavnog dispečera Željeznice Crne Gore.
– Na osnovu toga audio-zapisa utvrdilo bi se ko je naredio ili odobrio da elektromotorni voz bude bez kočnica dovezen u Podgoricu i da li je glavni dispečer ili drugo odgovorno lice naredilo mašinovođi. Rekonstrukcija događaja nije izvršena na mjestu gdje se dogodila željeznička nesreća, već na drugom mjestu, iako zakon i pravila pravne nauke nalažu da se rekonstrukcija mora izvršiti na mjestu samog događaja i po mogućnosti u istim vremenskim i drugim uslovima u kojima se desio predmetni događaj – navodi se u dokumentu.
Ističu da nije poznata činjenica da li je u svojstvu svjedoka saslušan Zoran Milatović, mašinovođa Željeznice Crne Gore, koji je na dan nesreće odbio da upravlja navedenim vozom iz razloga što mu je bilo poznato da je kočioni sistem na njemu neispravan i da u takvom stanju ne postoji mogućnost bezbjednog upravljanja vozom.